{"id":1171,"date":"2020-11-11T17:08:31","date_gmt":"2020-11-11T16:08:31","guid":{"rendered":"https:\/\/inputovanja.ba\/?p=1171"},"modified":"2020-11-11T17:08:33","modified_gmt":"2020-11-11T16:08:33","slug":"vajdahunyad-castle-prica-iza-najljepseg-zamka-budimpeste","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/2020\/11\/11\/vajdahunyad-castle-prica-iza-najljepseg-zamka-budimpeste\/","title":{"rendered":"Vajdahunyad Castle \u2013 pri\u010da iza najljep\u0161eg zamka Budimpe\u0161te"},"content":{"rendered":"\n<p>Zamak Vajdahunyad u Budimpe\u0161ti nije samo zamak.&nbsp;<strong>Podignut u \u010dast jubileja povodom hiljadite godi\u0161njice ma\u0111arske dr\u017eave<\/strong>, on je predmet divljenja i mistike zbog na\u010dina gradnje i povezanosti sa grofom Drakulom, pi\u0161e&nbsp;<a href=\"https:\/\/www.nationalgeographic.rs\/vesti\/12121-zanimljiva-prica-koja-se-krije-iza-izgradnje-najlepseg-zamka-budimpeste.html\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">National Geographic Srbija<\/a>.<\/p>\n\n\n\n<p>Zamak Vajdahunyad je\u00a0<strong>izgra\u0111en 1896. godine i nalazi se u budimp\u0161tanskom gradskom parku<\/strong>\u00a0na vje\u0161ta\u010dkom ostrvu. Podignut je u \u010dast ma\u0111arskog osvajanja karpatskog bazena 895. godine i povodom hiljadite godi\u0161njice ma\u0111arskog carstva. On\u00a0<strong>predstavlja kompleks sa\u010dinjen od 21 gra\u0111evine<\/strong>\u00a0koje su svojevrsna replika razli\u010ditih arhitektonskih stilova i epoha austrougarskog carstva. U njemu se\u00a0<strong>sre\u0107u gotika, romanika, renesansa i barok.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<h2 class=\"wp-block-heading\">Vajdahunyad izgra\u0111en po ugledu na \u010duveni Hunjad iz Transilvanije, dom grofa Drakule<\/h2>\n\n\n\n<p>Kompleks je\u00a0<strong>prvobitno zami\u0161ljen kao privremena izlo\u017eba va\u017enih gra\u0111evina iz svih dijelova nekada\u0161njeg carstva<\/strong>. Svi objekti su bili sagra\u0111eni od dasaka i kartona. Zbog toga \u0161to je izlo\u017eba izazvala odu\u0161evljenje javnosti, odlu\u010deno je da se pristupi gradnji koja je trajala od 1904. do 1908.<\/p>\n\n\n\n<figure><iframe src=\"https:\/\/www.instagram.com\/p\/CGNk3LFM-W7\/embed\/captioned\/?cr=1&amp;v=13&amp;wp=668&amp;rd=https%3A%2F%2Fwww.travelmagazine.rs&amp;rp=%2Fsaveti%2Fvajdahunyad-castle-zanimljiva-prica-iza-najlepseg-zamka-budimpeste%2F#%7B%22ci%22%3A0%2C%22os%22%3A1415.404999992461%2C%22ls%22%3A780.9750000014901%2C%22le%22%3A784.9549999955343%7D\" allowfullscreen=\"true\" height=\"1102\"><\/iframe><\/figure>\n\n\n\n<p>Kompleksom&nbsp;<strong>dominira zamak po imenu \u201cKorvin\u201d<\/strong>. On predstavlja&nbsp;<strong>repliku zamka \u201cHunjad\u201d koji se nalazi u Transilvaniji<\/strong>&nbsp;po kome je, prema narodnim predanjima, grof Vlad Cepe\u0161, poznatiji kao grof Drakula, bio privremeno zato\u010den zbog neslaganja sa ma\u0111arskim vladarom Jano\u0161em Hunjadijem. Interesantna \u010dinjenica je da u kompleksu&nbsp;<strong>postoji bista ma\u0111arskog glumca po imenu Bela Lugo\u0161i<\/strong>&nbsp;koji je prvobitno tuma\u010dio Drakulin lik u filmskom ostvarenju iz 1931. godine.<\/p>\n\n\n\n<p>Zamak Vajdahunyad trenutno<strong>&nbsp;ima funkciju ma\u0111arskog muzeja poljoprivrede<\/strong>&nbsp;i predstavlja najve\u0107i muzej te vrste u Evropi.<\/p>\n\n\n\n<figure><iframe loading=\"lazy\" width=\"838\" height=\"471\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/U6ZpkusjYZg?feature=oembed\" allowfullscreen=\"\"><\/iframe><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Zamak Vajdahunyad u Budimpe\u0161ti nije samo zamak.&nbsp;Podignut u \u010dast jubileja povodom hiljadite godi\u0161njice ma\u0111arske dr\u017eave, on je predmet divljenja i mistike zbog na\u010dina gradnje i povezanosti sa grofom Drakulom, pi\u0161e&nbsp;National Geographic Srbija. Zamak Vajdahunyad je\u00a0izgra\u0111en 1896. godine i nalazi se u budimp\u0161tanskom gradskom parku\u00a0na vje\u0161ta\u010dkom ostrvu. Podignut je u \u010dast ma\u0111arskog osvajanja karpatskog bazena 895. [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":1172,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[17],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1171"}],"collection":[{"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=1171"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1171\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":1173,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/1171\/revisions\/1173"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1172"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1171"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=1171"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=1171"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}