{"id":763,"date":"2020-03-19T13:14:16","date_gmt":"2020-03-19T12:14:16","guid":{"rendered":"https:\/\/inputovanja.ba\/?p=763"},"modified":"2020-03-19T13:15:26","modified_gmt":"2020-03-19T12:15:26","slug":"top-8-razloga-da-posjetite-rumuniju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/2020\/03\/19\/top-8-razloga-da-posjetite-rumuniju\/","title":{"rendered":"Top 8 razloga da posjetite Rumuniju"},"content":{"rendered":"\n<p>Kada govorimo o atrakcijama\nRumunije,&nbsp;<strong>prva asocijacija nam je svakako Transilvanija,\nodnosno Drakula<\/strong>, fiktivni lik iz romana Brema Stokera, koji je \u017eivio\nu ovom dijelu zemlje.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111utim,&nbsp;<strong>najve\u0107a\ndr\u017eava jugoisto\u010dne Evrope<\/strong>&nbsp;nije samo dom \u201cvampira\u201d, ve\u0107 je i\nzemlja nepreglednih \u0161uma, bajkovitih gradi\u0107a, vla\u0161ke magije i vrlo pristupa\u010dnih\ncijena. Tu je i Bukure\u0161t, grad koji i dalje ima reputaciju&nbsp;<strong>\u201cmalog Pariza\u201d<\/strong>&nbsp;istoka.<\/p>\n\n\n\n<p>Smje\u0161tena u&nbsp;<strong>jugoisto\u010dnom dijelu Evrope<\/strong>, na obali Crnog mora,\nRumunija je do sada uspje\u0161no uspijevala da<strong>&nbsp;izbjegne masovni turizam<\/strong>.\nMe\u0111utim, pitanje je samo vremena kada \u0107e turisti otkriti ljepote ove zemlje,\nkoja je nastala&nbsp;<strong>spajanjem kne\u017eevina Moldavije i Vla\u0161ke 1859.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kada otkriju, to \u0107e sigurno biti zbog sljede\u0107ih\nnjenih atrakcija\u2026<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Zamak Bran<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj&nbsp;<a href=\"http:\/\/www.bran-castle.com\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\"><strong>srednjovijekovni zamak<\/strong><\/a>&nbsp;nalazi\nse&nbsp;<strong>u blizini \u0161armantnog grada Bra\u0161ov<\/strong>&nbsp;i smatra se\nspomenikom nacionalnog ranga Rumunije. Poznat je i kao \u201cDrakulin zamak\u201d, zbog\ndodirnih ta\u010daka sa rumunskim nacionalnim herojem,<strong>&nbsp;Vladom Cepe\u0161om<\/strong>.\nNavodno, u ovom zamku je boravio Vlad, vla\u0161ki vojvoda koji je vladao Vla\u0161kom u\ntri navrata tokom 15. vijeka.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"800\" height=\"533\" src=\"https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/dvorac-bran.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-765\" srcset=\"https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/dvorac-bran.jpg 800w, https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/dvorac-bran-300x200.jpg 300w, https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/dvorac-bran-768x512.jpg 768w, https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/dvorac-bran-696x464.jpg 696w, https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/dvorac-bran-630x420.jpg 630w\" sizes=\"(max-width: 800px) 100vw, 800px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.travelmagazine.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/nomadic-julien-9NUEY8HMGos-unsplash-scaled-e1583761371680.jpg\"><\/a><\/p>\n\n\n\n<p><em>Foto: Nomadic Julien\nfrom Unsplash<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Cepe\u0161 je ostao&nbsp;<strong>upam\u0107en u istoriji kao vladar sa surovim metodama mu\u010denja<\/strong>&nbsp;i\nubijanja (nabijao na kolac zarobljenike, mahom Osmanlije), ali i po tome \u0161to\nje&nbsp;<strong>irskom piscu Bremu Stokeru poslu\u017eio kao inspiracija<\/strong>&nbsp;za\nlik Drakule. \u010cak i da ne vjerujete u vampire, polo\u017eaj ovog zamka, kao i njegov\nizgled, unosi malu jezu nakon susreta sa maglom, sivim planinama koje ga\nokru\u017euju i starom fasadom. Kao da ste&nbsp;<strong>na setu za snimanje horora<\/strong>.\nZanimljivo je da je zamak Bran<strong>&nbsp;tokom 20. vijeka bio ljetna\nrezidencija rumunske kraljevske porodice.&nbsp;<\/strong>Tada je u njemu, neko\nvrijeme&nbsp;<strong>\u017eivjela i budu\u0107a jugoslovenska kraljica Marija Kara\u0111or\u0111evi\u0107<\/strong>,\n\u0107erka rumunske kraljice Marije od Edinburga.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Oslikane crkve i\nmanastiri Bukovine<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Rumunija je&nbsp;<strong>zemlja izuzetnih umjetnika i zanatlija<\/strong>. To shvatite\nkada se uputite na sjeveroistok zemlje, izme\u0111u Karpata i rijeke Prut, gdje se\nnalazi&nbsp;<strong>Bukovina<\/strong>. Upravo ovdje vidje\u0107ete sijaset&nbsp;<strong>crkvi i manastira iz 15. vijeka, koji su pod Unesco za\u0161titom<\/strong>&nbsp;i\n\u010dije unutra\u0161nje freske predstavljaju&nbsp;<strong>riznicu najljep\u0161e moldavske umjetnosti<\/strong>.\nZa ve\u0107inu fresaka koje se nalaze u ovim crkvama i manastirima, glavna\ninspiracija je bio&nbsp;<strong>\u017eivot moldavskog princa i\nheroja, Stefana Velikog<\/strong>&nbsp;(Stefan cel Mare). Pored scena iz\nnjegovog \u017eivota, freske&nbsp;<strong>ilustruju i biblijske scene,<\/strong>&nbsp;koje\nse ti\u010du&nbsp;<strong>osvajanja i pada Konstantinopolja iz 15. vijeka<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111u najveli\u010danstvenijim freskama se\nizdvajaju one koje se nalaze na&nbsp;<strong>manastiru Voronet<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Ovaj manastir je podigao upravo Stefan\nVeliki, 1487. godine, a&nbsp;<strong>posve\u0107en je Sv. \u0110or\u0111u<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<p>Voronet predstavlja spoj gotskog,\nlokalnog i vizantijskog stila. Unutra\u0161nje freske&nbsp;<strong>prikazuju scenu Sudnji dan iz pet dijelova,<\/strong>&nbsp;i zbog\nizuzetne likovnosti mnogi ih nazivaju sveobuhvatnim imenom \u201c<strong>sikstinska kapela istoka<\/strong>\u201d. Na freskama dominira jaka\nplava boja, poznata kao neponovljiva \u201cVoronet plava\u201d.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u010cudesni Maramure\u0161<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Maramure\u0161, rumunska pokrajina koja se\nnalazi na sjeveru zemlje, iznad Transilvanije daje vam priliku da&nbsp;<strong>zakora\u010dite u pro\u0161lost,&nbsp;<\/strong>u svijet prepun izolovanih\nseoceta koje razdvajaju \u0161umski predjeli i niz drvenih crkvi koje su pod Unesco\nza\u0161titom. Me\u0111u najpoznatijim crkvama Maramu\u0161a su&nbsp;<strong>Barsana, Budesti, Desesti i Surdesti.<\/strong>&nbsp;Upravo u\nBarsani se nalazi&nbsp;<strong>prelijepi manastirski kompleks<\/strong>,\nposve\u0107en dvanaestorici svetih apostola. Izgra\u0111en od kamena i drveta,<strong>&nbsp;Barsana je danas \u017eenski manastir u kojem \u017eivi 11 monahinja<\/strong>.\nU njemu se nalazi i muzej sa bogatom kolekcijom knjiga i ikona.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Krstarenje deltom\nDunava<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Nakon duge plovidbe kroz evropski\nkontinent (2800 km toka), mo\u0107an Dunav se uliva u Crno more na sjeveru Rumunije.\nUlivanje u modro more, stvara Deltu Dunava \u2013<strong>&nbsp;drugu po veli\u010dini i\nnajbolje o\u010duvanu deltu Evrope<\/strong>. Zahvaljuju\u0107i velikom broju agencija,\ndanas deltu posjeti&nbsp;<strong>preko 70.000 turista godi\u0161nje<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"669\" height=\"446\" src=\"https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/delta-dunava.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-766\" srcset=\"https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/delta-dunava.jpg 669w, https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/delta-dunava-300x200.jpg 300w, https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/delta-dunava-630x420.jpg 630w\" sizes=\"(max-width: 669px) 100vw, 669px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.travelmagazine.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/stefan-cosma-LI5mgXOPkQk-unsplash-scaled-e1583761876791.jpg\"><\/a><\/p>\n\n\n\n<p><em>Foto: Stefan Cosma\nfrom Unsplash<\/em><\/p>\n\n\n\n<p>Jedna od novijih atrakcija ove ture\nsvakako je neobi\u010dan eko-turisti\u010dki muzej (Central Eco-Tourism Museum of the\nDanube Delta), koji se nalazi kod rumunske luke Tul\u010dea (Tulcea). U njemu mo\u017eete\nda vidite razne primjere flore i faune koji postoje u ovom dijelu delte. Kada\nznamo da je&nbsp;<strong>vi\u0161e od polovine rezervata i biosfere delte\nDunava netaknuta priroda<\/strong>, onda nas ne \u010dudi \u0161to postoji toliko\ninteresovanje.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Saksonsko nasle\u0111e\nTransilvanije<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prije vi\u0161e od 800 godina, ma\u0111arski\nkraljevi su pozvali&nbsp;<strong>njema\u010dke Saksonce da se nastane\nna brdovitim predjelima Transilvanije.&nbsp;<\/strong>\u017delja Ma\u0111ara je bila da\nim Saksonci pomognu u odbrani od Osmanlija, koji su rapidno napredovali ka\nEvropi.<\/p>\n\n\n\n<p>Saksonci su Rumuniji ostavili u naslje\u0111e\nprelijepe i o\u010duvane gradove kao \u0161to su&nbsp;<strong>Bra\u0161ov, Sibinj i Sigi\u0161oara.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"800\" height=\"530\" src=\"https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/biertan-rumunija.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-767\" srcset=\"https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/biertan-rumunija.jpg 800w, https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/biertan-rumunija-300x199.jpg 300w, https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/biertan-rumunija-768x509.jpg 768w, https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/biertan-rumunija-696x461.jpg 696w, https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/biertan-rumunija-634x420.jpg 634w\" sizes=\"(max-width: 800px) 100vw, 800px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.travelmagazine.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/freestocks-_IZZKKL0uBs-unsplash-scaled-e1583761993416.jpg\"><\/a><\/p>\n\n\n\n<p><em>Foto: Freestocks from\nUnsplash<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Najo\u010duvanijim srednjovijekovnim mjestom\nRumunije&nbsp;<\/strong>smatra se upravo Sigi\u0161oara. U njoj nezaobilazna stanica svakog turiste\nje&nbsp;<strong>o\u010duvana citadela iz 12. vijeka<\/strong>. Ukoliko se na\u0111ete u\nblizini ovih gradova, ne propustite priliku da posjetite i bajkovita saksonska\nseoceta Bertan (Biertan) i Vi\u010dri (Viscri).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Karpati<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Masivni Karpati koji mnogi nazivaju i\n\u201cTransilvanijskim Alpima\u201d predstavljaju&nbsp;<strong>prirodnu granicu izme\u0111u\nTransilvanije i Moldavije<\/strong>. Rumunski Karpati su idila za sve one koji\nvole planinarenje, zimske sportove i vidikovce sa kojih se pru\u017ea pogled na\nnetaknutu prirodu. Posebno je veli\u010danstven&nbsp;<strong>Retezat<\/strong>, koji se\nnalazi na jugozapadu Transilvanije i jedan je od najve\u0107ih planinskih masiva\nzemlje. Ovdje se nalazi prvi nacionalni park Rumunije, u kome&nbsp;<strong>postoji \u010dak 80 glacijalnih jezera<\/strong>&nbsp;i 55 vrhova koji\nsu na 2000m nadmorske visine.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"1024\" height=\"768\" src=\"https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/karpati-1024x768.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-768\" srcset=\"https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/karpati-1024x768.jpg 1024w, https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/karpati-300x225.jpg 300w, https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/karpati-768x576.jpg 768w, https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/karpati-80x60.jpg 80w, https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/karpati-265x198.jpg 265w, https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/karpati-696x522.jpg 696w, https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/karpati-1068x801.jpg 1068w, https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/karpati-560x420.jpg 560w, https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/karpati.jpg 1267w\" sizes=\"(max-width: 1024px) 100vw, 1024px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.travelmagazine.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/toa-heftiba-iONzRYBSIAo-unsplash-scaled-e1583762089376.jpg\"><\/a><\/p>\n\n\n\n<p><em>Foto: Toa Heftiba from\nUnsplash<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Dvorac Pele\u0161<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u0160ezdeset kilometara od Bra\u0161ova, nalazi\nse<strong>&nbsp;jedna od najo\u010duvanijih kraljevskih palata Evrope.<\/strong>&nbsp;Dvorac\nPele\u0161, okru\u017een masivnim Karpatima, izgra\u0111en je u neo-klasicisti\u010dkom stilu na\nsrednjovijekovnom putu izme\u0111u Transilvanije i Vla\u0161ke. Ovaj prelijepi dvorac\nje&nbsp;<strong>podignut za prvog rumunskog kralja, Karola I<\/strong>, a krasi\nga miks razli\u010ditih evropskih klasi\u010dnih stilova. U dvorcu&nbsp;<strong>postoji \u010dak 170 soba i 30 kupatila<\/strong>, ru\u010dno oslikani\nvitra\u017ei iz \u0160vajcarske, skupocjeni kineski porcelan i preko 2000 slika.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"512\" height=\"386\" src=\"https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/dvorac-peles.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-769\" srcset=\"https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/dvorac-peles.jpg 512w, https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/dvorac-peles-300x226.jpg 300w, https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/dvorac-peles-80x60.jpg 80w\" sizes=\"(max-width: 512px) 100vw, 512px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.travelmagazine.rs\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/nomadic-julien-DDu4aADRxrA-unsplash-scaled-e1583762190616.jpg\"><\/a><\/p>\n\n\n\n<p><em>Foto: Nomadic Julien\nfrom Unsplash<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Veli\u010danstvena zgrada Parlamenta<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image\"><img loading=\"lazy\" decoding=\"async\" width=\"986\" height=\"658\" src=\"https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/bukurest.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-770\" srcset=\"https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/bukurest.jpg 986w, https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/bukurest-300x200.jpg 300w, https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/bukurest-768x513.jpg 768w, https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/bukurest-696x464.jpg 696w, https:\/\/inputovanja.ba\/wp-content\/uploads\/2020\/03\/bukurest-629x420.jpg 629w\" sizes=\"(max-width: 986px) 100vw, 986px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>Pro\u0161le godine \u0161irom Rumunije,&nbsp;<strong>obilje\u017eeno je 30 godina od smrti diktatora<\/strong>&nbsp;Nikolaja\n\u010cau\u0161eskua. Iako je pro\u0161lo dosta od trenutka kada su se gra\u0111ani ove zemlje\noslobodili \u010dovjeka koji je sebi dodjelio, izme\u0111u ostalog, titulu \u201cVo\u0111e\u201d, te\nnaredio da mu se izradi skiptar, po ugledu na rumunske kraljeve, uspomena na\nnjega ostaje i u vidu impresivne zgrade Parlamenta.<\/p>\n\n\n\n<p>Po veli\u010dini i izgledu&nbsp;<strong>ovoj zgradi mogu samo da pariraju zajedno Pentagon i Tad\u017e Mahal<\/strong>,\na ona sama se smatra&nbsp;<strong>jednom od najljep\u0161ih i\nnajekstravagantnijih zdanja 20. vijeka<\/strong>. \u010cau\u0161esku je zgradu\nParlamenta po\u010deo da gradi u trenutku kada je njegov narod najvi\u0161e gladovao \u2013\nposlije velikog zemljotresa koji je&nbsp;<strong>pogodio Bukure\u0161t 1977.<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Njegova \u017eelja je bila da sagradi zgradu\nu skladu sa veli\u010dinom i snagom komunisti\u010dkog re\u017eima. Prilikom&nbsp;<strong>izgradnje koja je ko\u0161tala preko 4 milijarde dolara,<\/strong>&nbsp;Nikolaj\nje \u201co\u010distio\u201d prostor oko nje. \u010cau\u0161esku je naredio da se sru\u0161i vi\u0161e od 20 crkvi,\nku\u0107a i drugih institucija koje su se nalazile oko gradili\u0161ta, te da raseli\npreko 20.000 ljudi.<\/p>\n\n\n\n<p>Danas se&nbsp;<strong>u njoj\nnalazi Senat i Dom poslanika, kao i Muzej savremene umjetnosti<\/strong>, a\n\u010dak 70% prostorija je prazno.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Kada govorimo o atrakcijama Rumunije,&nbsp;prva asocijacija nam je svakako Transilvanija, odnosno Drakula, fiktivni lik iz romana Brema Stokera, koji je \u017eivio u ovom dijelu zemlje. Me\u0111utim,&nbsp;najve\u0107a dr\u017eava jugoisto\u010dne Evrope&nbsp;nije samo dom \u201cvampira\u201d, ve\u0107 je i zemlja nepreglednih \u0161uma, bajkovitih gradi\u0107a, vla\u0161ke magije i vrlo pristupa\u010dnih cijena. Tu je i Bukure\u0161t, grad koji i dalje ima [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":765,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[16],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/763"}],"collection":[{"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=763"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/763\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":771,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/763\/revisions\/771"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/765"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=763"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=763"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=763"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}