{"id":809,"date":"2020-03-26T11:23:26","date_gmt":"2020-03-26T10:23:26","guid":{"rendered":"https:\/\/inputovanja.ba\/?p=809"},"modified":"2020-03-26T11:23:28","modified_gmt":"2020-03-26T10:23:28","slug":"najbolje-turisticke-atrakcije-rusije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/2020\/03\/26\/najbolje-turisticke-atrakcije-rusije\/","title":{"rendered":"Najbolje turisti\u010dke atrakcije Rusije"},"content":{"rendered":"\n

Kao najve\u0107a zemlja na svijetu, ne \u010dudi \u0161to Rusija nudi \u0161iroku paletu turisti\u010dkih iskustava. Od istorijskih i kulturnih lokaliteta do \u0161etnji du\u017e obale najstarijeg jezera na svijetu, od urbane vreve na ulicama Moskve do slobode i \u0161irine stepa na jugu i tundri na sjeveru Rusije.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Zahvaljuju\u0107i svom istorijskom, kulturnim i prirodnom bogatstvu i raznolikosti atrakcija, Rusija putnicima nudi priliku za nezaboravna iskustva. Mi \u0107emo vam zagolicati ma\u0161tu samo nekima od njih.<\/p>\n\n\n\n

Trans-sibirska \u017eeljeznica<\/h2>\n\n\n\n

Klasi\u010dna trans-sibirska \u017eeljeznica je glavna trasa\u00a0najdu\u017ee \u017eeljezni\u010dke mre\u017ee na svijetu<\/strong>, koja Moskvu i evropski dio Rusije spaja sa ruskim dalekim istokom, Mongolijom, Kinom i Japanskim morem. Glavni i najstariji dio\u00a0spaja Moskvu i Vladivostok<\/strong>, preko Sibira. Ova linija poznata je i kao Carska ruta, budu\u0107i da su je izgradili, izme\u0111u 1891. i 1916. godine, car Aleksandar III i kasnije njegov sin Nikolaj II. Ovo putovanje traje sedam dana i mnogi putnici je koriste i kao zgodno preno\u0107i\u0161te od jedne do druge destinacije. U ponudi su kupei prve, druge i tre\u0107e klase, a najluksuzniji od njih imaju sopstvena kupatila i tu\u0161eve.<\/p>\n\n\n\n

\"Klasi\u010dna<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Foto: Martha de Jong-Lantink from Flikr<\/p>\n\n\n\n

Planina Elbrus<\/h2>\n\n\n\n

Planina Elbrus je uga\u0161eni vulkan na Kavkazu, na jugu evropskog dijela Rusije. Ima dva vrha, Isto\u010dni Elbrus (5.621m) i Zapadni Elbrus, koji sa nadmorskom visinom od 5.642m predstavlja\u00a0najvi\u0161i vrh Evrope<\/strong>. Danas je planina poznata po\u00a0skija\u0161kom centru<\/strong>\u00a0i nekoliko turisti\u010dkih sela. Sistem gondola i \u017ei\u010dara prevozi posjetioce, a postoji i nekoliko visinskih logora za planinare koji osvajaju najvi\u0161i vrh Evrope.<\/p>\n\n\n\n

\"Planina<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Foto: M. Tekin KO\u00c7KAR from Pixabay<\/p>\n\n\n\n

Dolina gejzira<\/h2>\n\n\n\n

Na Dalekom istoku Rusije, na\u00a0poluostrvu Kam\u010datka<\/strong>, nalazi se Dolina gejzira. Ovo je drugo po veli\u010dini polje gejzira na svijetu. Dolinu je 1941. godine otkrila lokalna nau\u010dnica Tatjana Ustinova, a od tada je postala popularna turisti\u010dka atrakcija na Kam\u010datki, iako se do lokaliteta\u00a0mo\u017ee sti\u0107i samo helikopterom<\/strong>. Ina\u010de, ovaj basen je duga\u010dak 6km i ima vi\u0161e od 90 gejzira i mno\u0161tvo termalnih izvora. Dio je rezervata prirode Kronocki<\/strong>, koji se nalazi u sastavu \u201eVulkana Kam\u010datke<\/strong>\u201e, lokaliteta na Listi svjetske ba\u0161tine UNESCO-a. Na\u017ealost, tokom klizanja zemlji\u0161ta 2007. godine dio Doline gejzira trajno je uni\u0161ten, ali ona i dalje predstavlja \u010dudo prirode.<\/p>\n\n\n\n

\"Na<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Foto: United Nations Development Programme in Europe and CIS from Flikr<\/p>\n\n\n\n

Ostrvo Ki\u017ei<\/h2>\n\n\n\n

Ki\u017ei je ostrvo u\u00a0jezeru Onjega, u republici Kareliji<\/strong>\u00a0na sjeveroistoku Rusije, na granici sa Finskom. Ostrvo je duga\u010dko 7km i okru\u017eeno je sa 5.000 manjih ostrvaca. Ki\u017ei je najpoznatiji po svom\u00a0muzeju na otvorenom<\/strong>, kompleksu koji \u010dine dvije drvene crkve iz 18. vijeka i zvonik.\u00a0Preobra\u017eenjska crkva<\/strong>\u00a0iz 1714. ima 22 kupole koje formiraju piramidu, ali i impresivni barokni ikonostas.\u00a0Crkva pokrova Bogorodice<\/strong>\u00a0je iz 1768. i u potpunosti je od drveta. Na ostrvu se nalazi i\u00a0najstarija ruska vjetrenja\u010da, muzej arhitekture<\/strong>\u00a0i brojne simpati\u010dne drvene ku\u0107e, farme, kapele i vetrenja\u010de. Ki\u017ei se tako\u0111e nalazi na Listi svjetske ba\u0161tine UNESCO-a.<\/p>\n\n\n\n

\"Ki\u017ei<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Foto: Pxfuel<\/p>\n\n\n\n

Katedrala svete Sofije u Velikom Novgorodu<\/h2>\n\n\n\n

Katedrala svete Sofije nalazi se u najstarijem ruskom gradu, Novgorodu. Smje\u0161tena je u Kremlju, centralnom dijelu gradske srednjovijekovne utvrde. Visoka je 38 metara i isti\u010de se po 5 spektakularnih kupola. Izgradio ju je izme\u0111u 1045. i 1050. godine knez Vladimir Jaroslavi\u010d i uz crkve \u0160oani i Arhizu, spada u\u00a0najstarije ruske crkve koje su i dalje u upotrebi<\/strong>. U njoj su pohranjene brojne hri\u0161\u0107anske relikvije, a tu su sahranjeni i neki va\u017eni ruski sveci. Najva\u017enija relikvija je\u00a0ikona Bogorodice koja je po predanju spasla grad<\/strong>\u00a0od napada 1169. godine. I bogato ukra\u0161ena bronzana vrata iz 12. vijeka vrijedna su pa\u017enje.<\/p>\n\n\n\n

\"Katedrala<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Foto: Pxfuel<\/p>\n\n\n\n

Bajkalsko jezero<\/h2>\n\n\n\n

Putnici koji se voze trans-sibirskom \u017eeljeznicom \u010desto zastaju kod Bajkalskog jezera, najdubljeg i najstarijeg jezera na svijetu. Nalazi se u azijskom dijelu Rusije, u Sibiru,\u00a0nedaleko od Irkutska<\/strong>. Staro je oko\u00a025 miliona godina<\/strong>\u00a0i u njemu se nalazi 23.000km3 vode, \u0161to \u010dini\u00a020% svjetske rezerve slatke vode<\/strong>. Okru\u017eeno je planinama i smatra se jednim od naj\u010distijih jezera na svijetu. Nadimci su mu Biser Sibira ili Plavo oko Sibira, i oko njega se nalazi nekoliko turisti\u010dkih rizorta. Od 1.700 biljnih i \u017eivotinjskih vrsta, dvije tre\u0107ine su endemske ( ne mogu se na\u0107i nigdje drugdje u svijetu). Najpoznatija od njih je bajkalska foka, jedina vrsta slatkovodne foke na svijetu.<\/p>\n\n\n\n

\"Putnici<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Foto: Aleksei Sidnev from Pixabay<\/p>\n\n\n\n

Suzdalj<\/h2>\n\n\n\n

Suzdalj je grad u\u00a0Vladimirskoj oblasti<\/strong>\u00a0i nekada je bio lokalna prijestolnica. Smatra se najljep\u0161im od gradova koji \u010dine ruski \u201eZlatni prsten<\/strong>\u201c \u2013 najstarije, istorijski i kulturno najvrijedniije lokacije u ovoj zemlji. Mnogi od ovih gradova su veliki muzeji na otvorenom, a osim Suzdalja, najpoznatiji su\u00a0Segijev Posad, Rostov Veliki, Jaroslavlj, Kostroma, Ivanovo, Vladimir, Pereslavlj-Zeleskij, Aleksandrov i Ugli\u010d<\/strong>. Stari utvr\u0111eni grad, sa karakteristi\u010dnim crkvenim kupolama, manastirima i drugim zdanjima iz 11. i 12. vijeka, kao da je zaustavljen u vremenu.<\/p>\n\n\n\n

\"Suzdalj<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Foto: Avetikov from Pixabay<\/p>\n\n\n\n

Kremljin, Moskva<\/h2>\n\n\n\n

Kremljin je jedna od najpoznatijih atrakcija Moskve i na spisku svakog turiste koji planira posjetu ovom gradu. Ovaj istorijski utvr\u0111eni kompleks nalazi se u srcu grada i okru\u017een je\u00a0rijekom Moskvom, Crvenim trgom i Aleksandrovom ba\u0161tom<\/strong>. U njemu se nalaze \u010detiri palate, \u010detiri katedrale iz perioda 15. i 16. vijeka i nekoliko va\u017enih muzeja. Kremljin (jo\u0161 i Moskovski kremlj) je opasan Kremaljskim zidom. Ovdje su smje\u0161tene va\u017ene vladine institucije, pa i\u00a0zvani\u010dna rezidencija predsjednika dr\u017eave<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

\"Kremljin<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Foto: Ramon Perucho from Pixabay<\/p>\n\n\n\n

Ermita\u017e, Sankt Peterburg<\/h2>\n\n\n\n

Muzej Ermita\u017e osnovala je u Sankt Peterburgu 1764. godine Katarina II Velika. Najve\u0107i je umjetni\u010dki i kulturno-istorijski muzej u Rusiji i jedan od najve\u0107ih u svijetu. Njegova zbirka smje\u0161tena je u \u0161est zgrada na obali rijeke Neve, a glavna zgrada je\u00a0Zimski dvorac<\/strong>, nekada\u0161nja carska rezidencija. Kolekcija se sastoji od preko 3 miliona predmeta, od kojih su samo najva\u017eniji dostupni javnosti. Ermita\u017e godi\u0161nje obi\u0111e oko \u010detiri miliona posjetilaca.<\/p>\n\n\n\n

\"Muzej<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Foto: Sergei Gorbacev from Pixabay<\/p>\n\n\n\n

Hram Vasilija Bla\u017eenog<\/h2>\n\n\n\n

Simbol Moskve, lociran u srcu grada\u00a0na Crvenom trgu<\/strong>, je jedinstveni hram Vasilija Bla\u017eenog, prepoznatljiv po karakteristi\u010dnim \u0161arenim kupolama. Crkvu je izgradio Ivan Grozni izme\u0111u 1554. i 1561. godine, dok je car Fjodor Ivanovi\u010d 1588. godine dodao kapelu iznad groba Vasilija Bla\u017eenog, po kome je hram dobio ime. Zdanje je jedinstveno po tome \u0161to su kupole osmi\u0161ljene tako da zajedno predstavljaju plamen loma\u010de koji se uzdi\u017ee u nebo, \u0161to je\u00a0jedinstvena zamisao u ruskoj sakralnoj arhitekturi.<\/strong>\u00a0Hram je oduzet crkvi 1928. i postao je dio Dr\u017eavnog istorijskog muzeja, a od 1990. godine je na Listi svjetske ba\u0161tine UNESCO-a. On je i dalje u vlasni\u0161tvu Ruske Federacije i jedan njegov dio jo\u0161 uvijek je muzej. Ipak, od 1991. godine, hram povremeno koristi i Ruska pravoslavna crkva.<\/p>\n\n\n\n

Brojne atraktivne destinacije upoznajte\u00a0ovdje<\/a><\/strong>.<\/h2>\n\n\n\n
\"Simbol<\/a><\/figure>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kao najve\u0107a zemlja na svijetu, ne \u010dudi \u0161to Rusija nudi \u0161iroku paletu turisti\u010dkih iskustava. Od istorijskih i kulturnih lokaliteta do \u0161etnji du\u017e obale najstarijeg jezera na svijetu, od urbane vreve na ulicama Moskve do slobode i \u0161irine stepa na jugu i tundri na sjeveru Rusije. Zahvaljuju\u0107i svom istorijskom, kulturnim i prirodnom bogatstvu i raznolikosti atrakcija, […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":810,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[16],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/809"}],"collection":[{"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=809"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/809\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":811,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/809\/revisions\/811"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/810"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=809"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=809"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=809"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}