{"id":997,"date":"2020-05-11T14:59:19","date_gmt":"2020-05-11T12:59:19","guid":{"rendered":"https:\/\/inputovanja.ba\/?p=997"},"modified":"2020-05-11T14:59:21","modified_gmt":"2020-05-11T12:59:21","slug":"turisticke-atrakcije-turske-za-ljubitelje-istorije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/2020\/05\/11\/turisticke-atrakcije-turske-za-ljubitelje-istorije\/","title":{"rendered":"Turisti\u010dke atrakcije Turske za ljubitelje istorije"},"content":{"rendered":"\n

U zemlji na raskr\u0161\u0107u Evrope i Azije, ve\u0107 hiljadama godina prepli\u0107u se uticaji drevnih civilizacija. Brojni drevni lokaliteti dana\u0161nje Turske svjedo\u010de o njihovom usponu i padu, i privla\u010de milione posjetilaca svake godine.<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Mi vam predstavljamo samo neke od mnogih, koje mo\u017eete posjetiti i tokom odmora u ovoj zemlji.<\/p>\n\n\n\n

Mo\u0107ni Efes<\/h2>\n\n\n\n

U blizini dana\u0161njeg gradi\u0107a Seld\u017euka i samo\u00a030km od Ku\u0161adasija<\/strong>, nekada je cvjetao anti\u010dki grad Efes. U istoriji \u0107e zauvijek biti zabilje\u017een kao dom\u00a0jednog od Sedam svjetskih \u010duda \u2013 Artemidinog hrama<\/strong>. Na\u017ealost, od monumentalnog hrama danas su ostali samo dijelovi temelja i stub. Ali zahvaljuju\u0107i izuzetnom vi\u0161edecenijskom naporu arheologa, Efes je iskopan i restauriran i danas predstavlja jedan od vrhunskih arheolo\u0161kih lokaliteta. Me\u0111u brojnim va\u017enim iskopinama izdvajaju se hramovi, akvadukti, putevi, a prije svega rimska biblioteka i amfiteatar za 25.000 gledalaca. U ovom amfiteatru je, prema legendi, apostol Pavle propovijedao o hri\u0161\u0107anstvu, a vjeruje se da je i i sveti Jovan u Efesu napisao Jevan\u0111elje po Jovanu. Ovdje je ro\u0111en i \u017eivio je poznati filozof Heraklit.<\/p>\n\n\n\n

\"Efes<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Foto: M\u00fccahit G\u00fcl from Pixabay<\/p>\n\n\n\n

Likijske grobnice<\/h2>\n\n\n\n

Likija je nekada\u0161nja\u00a0regija u Anatoliji<\/strong>, koja se pomininje jo\u0161 u zapisima iz drevnog Egipta. O Likijcima danas najbolje svjedo\u010de grobnice koje su ostavili za sobom i koje se nalaze na mnogim lokacijama \u0161irom Turske, povezanim takozvanom\u00a0Likijskom rutom dugom 540km<\/strong>. Ruta se djelimi\u010dno prostire uz obalu, ali zalazi i u kopno. Me\u0111u zna\u010dajnim grobnicama je i ona u gradi\u0107u\u00a0Fetije<\/strong>\u00a0na jugozapadnoj obali Turske.\u00a0Grobnica je posve\u0107ena Amintasu<\/strong>, o kome se zna samo da je umro oko 350. godine prije nove ere. Vjeruje se da je bio zna\u010dajna li\u010dnost, budu\u0107i da mu je izgra\u0111ena monumentalna grobnica koja izgleda kao jonski hram urezan u liticu iznad grada. U Fetijeu se ina\u010de nalazi i\u00a0odli\u010dan muzej<\/strong>, u okolini ima jo\u0161 va\u017enih istorijskih lokaliteta vrijednih istra\u017eivanja, a ovo je i poznato turisti\u010dko mjesto na egejskoj obali.<\/p>\n\n\n\n

\"Likijske<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Foto: \u0418\u0440\u0438\u043d\u0430 \u041a\u0443\u0434\u0440\u044f\u0432\u0446\u0435\u0432\u0430 from Pixabay<\/p>\n\n\n\n

Mauzolej u Helikarnasu<\/h2>\n\n\n\n

Jo\u0161 jedno od\u00a0Sedam svjetskih \u010duda<\/strong>\u00a0nalazi se u dana\u0161njoj Turskoj. U anti\u010dkom gradu Helikarnasu,\u00a0dana\u0161njem Bodrumu<\/strong>, karijski kralj Mauzol podigao je sebi tako grandiozan nadgrobni spomenik da se od tada po njegovom imenu sve velike grobnice zovu mauzoleji. Vjeruje se da je spomenik bio izgra\u0111en na povr\u0161ini 30X40m, visine 45m. Grobnica i sarkofag bili su od alabastera, ukra\u0161eni zlatom. Mauzolej su oko 350. godine prije nove ere izgradili gr\u010dki graditelji Satiros i Pitija.<\/p>\n\n\n\n

U anti\u010dkom svijetu bio je poznat po svojoj ljepoti, dekoracijama i statuama poznatih gr\u010dkih skulptora. Ponosno je stajao 16 vijekova, a onda ga je o\u0161tetio sna\u017ean zemljotres koji je pogodio regiju. Kada su krsta\u0161i u 15. vijeku osvojili grad,\u00a0koristili su kamenje mauzoleja za izgradnju svoje tvr\u0111ave<\/strong>. Ova tvr\u0111ava i dalje stoji i na njoj se jasno mogu vidjeti kameni blokovi mauzoleja. Neke od statua i dekoracija su sa\u010duvane do danas, ali na mjestu gdje je nekada stajao Mauzolej, danas se mogu vidjeti samo ostaci temelja. Ipak, druga gra\u0111evina koju je izgradio kralj Mauzol odoljela je zubu vremena. Radi se o\u00a0spektakularnom kamenom amfiteatru<\/strong>\u00a0sa 4.000 mjesta na brdu iznad Bodruma.<\/p>\n\n\n\n

\"Mauzolej<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Foto: User bazylek100 at Flickr, https:\/\/www.flickr.com\/photos\/bazylek\/ (Wikimedia Commons)<\/p>\n\n\n\n

Uspon i pad civilizacija<\/h2>\n\n\n\n

O usponu i padu civilizacija svjedo\u010di lokalitet Kaunos, samo nekoliko kilometara udaljen od\u00a0dana\u0161njeg Dalijana<\/strong>\u00a0(provincija Mugla). Ovo mjesto osnovali su Karijci u 10. vijeku prije nove ere, a zatim je ono postalo dio likijske dr\u017eave. Nakon vi\u0161evijekovne smjene vladara, Kaunos je u 15. vijeku potpuno napu\u0161ten zbog stra\u0161ne epidemije malarije. Me\u0111u va\u017enim lokalitetima, izdvajaju se\u00a0akropolj i utvr\u0111enje Heraklion<\/strong>\u00a0iz 5. vijeka prije nove ere, taeatar sa helenisti\u010dkim i rimskim uticajima, rimsko kupatilo, vizantijska bazilika, karijske (4. vijek prije nove ere) i turske zidine, \u0161est va\u017enih gr\u010dko-rimskih hramova i drevne grobnice isklesane u stijenama. Ovdje na jednom mjestu posjetioci u samo nekoliko koraka mogu da se upoznaju sa skoro 2.000 godina dugom istorijom Kaunosa.<\/p>\n\n\n\n

\"U<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Foto: LoggaWiggler from Pixabay<\/p>\n\n\n\n

2.000 godina duga pozori\u0161na tradicija<\/h2>\n\n\n\n

Aspendos<\/strong>\u00a0u blizini\u00a0dana\u0161nje Antalije<\/strong>\u00a0je ve\u0107 u 5. vijeku prije nove ere bio najzna\u010dajniji grad ove regije, zahvaljuju\u0107i trgovini solju, uljem i vunom. Smatra se da su ga osnovali Grci, nakon persijske vladavine osvojio ga je Aleksandar Makedonski, a zatim je uslijedio rimski pa vizantijski period. Me\u0111u o\u010duvanim istorijskim strukturama sa bazilika, agora i rimski akvadukt. Ipak, najva\u017enija gra\u0111evina je\u00a0kameni teatar iz 160. godine prije nove ere<\/strong>, koje se smatra jednim od najbolje o\u010duvanih na svijetu. Originalno je imao kapacitet za 8.000 \u2013 15.000 gledalaca, a u upotrebi je i danas. Svakog ljeta ovdje se odr\u017eava\u00a0me\u0111unarodni opersko-baletski festival<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

\"U<\/a><\/figure>\n\n\n\n

Foto: Helen Zimmer from Pixabay<\/p>\n\n\n\n

Drevno ljubavno gnijezdo<\/h2>\n\n\n\n

Side<\/strong>\u00a0je primorski gradi\u0107 na ju\u017enoj obali Turske (Antalija). Osim modernog rizorta, ovdje se nalaze i ostaci drevnog grada, koji spadaju u jedan od najbolje o\u010duvanih klasi\u010dnih lokaliteta u zemlji. Me\u0111u brojnim va\u017enim ostacima su Vespazijanova kapija, rimske zidine, akvadukt, poplo\u010dani putevi, agora, ostaci hramova, lu\u010dko kupatilo i veliki teatar. Ovdje se, na samoj obali, nalaze i\u00a0ostaci hrama posve\u0107enog Apolonu<\/strong>. Prema legendi, na tom mjestu su se prvi put sreli Marko Antonije i Kleopatra.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U zemlji na raskr\u0161\u0107u Evrope i Azije, ve\u0107 hiljadama godina prepli\u0107u se uticaji drevnih civilizacija. Brojni drevni lokaliteti dana\u0161nje Turske svjedo\u010de o njihovom usponu i padu, i privla\u010de milione posjetilaca svake godine. Mi vam predstavljamo samo neke od mnogih, koje mo\u017eete posjetiti i tokom odmora u ovoj zemlji. Mo\u0107ni Efes U blizini dana\u0161njeg gradi\u0107a Seld\u017euka […]<\/p>\n","protected":false},"author":2,"featured_media":998,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[16,21],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/997"}],"collection":[{"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/users\/2"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=997"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/997\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":999,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/997\/revisions\/999"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media\/998"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=997"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=997"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/inputovanja.ba\/index.php\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=997"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}