Venecija i turizam – kako poslije korone?

Venecija je u proteklih nekoliko mjeseci ozbiljno „pauzirala“ od masovnog turizma po kom je bila poznata.

Unutar njenog lokalnog stanovništva bilo je puno prezira zbog turista, velikog broja ljudi koji zatrpavaju male uličice i zaustavljaju život na mostu Rialto.

Za vrijeme karantina, lokalci su uspeli da čuju zveckanje sopstvenih cipela u uličicama ili pucketanje talasa u kanalima glasnije od gužve koju turističke mase izazivaju.

Ipak, kada je korona „zaključala“ grad, Venecija je odmah upala u ozbiljnu krizu, piše Tourism review. 

Iako lokalci i Italijani iz regiona iznenada otkrivaju grad za sebe i uživaju u gotovo čarobnoj atmosferi, novac za hotelijere, vlasnike restorana, turističke vodiče i opštinu nedostaje.

Ekonomsku štetu teško je izmjeriti

„Danas se suočavamo sa gradom koji je zaista prazan i na nuli je“, kaže turistički vodič Elena Degan.

Samohrana majka, kao i mnogi drugi, živi od turističkih prihoda i nema prihod od marta. U isto vrijeme, mrzi mase.

„Situacija u Veneciji, Rimu ili Firenci dostigla je nepodnošljiv nivo. Gdje god da se neki zanat zatvori, otvara se noćenje sa doručkom ili hotel“, kaže ona.

U Veneciji živi oko 50.000 stanovnika.

Većina ljudi seli se u Mestre na kopnu. Ipak, turizam je u posljednje vrijeme neprestano rastao, ostvarujući oko 13 miliona noćenja prošle godine.

Stoga je grad zapravo namjeravao da od 1. jula uvede svim turistima naplaćivanje „ulaska“.

Zatim je došao Covid-19.

Ulazna taska je odložena do naredne godine.

Političari sada „mole“ turiste da se vrate…

„Opet smo otvoreni“, najavio je gradonačelnik Luigi Brugnaro.

Zvaničnici Venecije su jedva čekali trenutak kada će poslati „ohrabrujuću poruku“ svijetu: Venecija je na sigurnom.

Međutim, tek tada otpočne međunarodni turizam, koji je posebno važan za Veneciju, ovaj grad se može nadati nekom restartu.

Na kraju krajeva, većina posjetilaca dolazi iz SAD-a, Kine, Velike Britanije i Njemačke.

Venecija i Firenca – najveći „gubitnici“ korone

U poređenju sa susjednom Lombardijom, regija Veneto u kojoj se nalazi Venecija je uspjela da kontroliše Covid-19 situaciju i do sada je prijavila oko 2.000 pozitivnih slučajeva.

I prije korone, Venecija je bila u problemu, oslanjajući se na malobrojnim turistima koji su se zatekli u gradu, bez mogućnosti da se vrate u matične zemlje.

U novembru (2019) je poplava napravila veliku štetu, a slike grada koji je poplavljen, nekoliko dana kružili su netom.

Gradovi koji žive uglavnom od stranog turizma, poput Venecije i Firence, sada bi pretrpjeli veće gubitke od gradova koji su živjeli i od domaćih posjeta, pokazalo je istraživanje italijanske turističke organizacije Enit.

Očekivanja su da se turizam neće oporaviti do 2023.

Gradonačelnik Brugnaro sada obećava umjesto masovnog – „novi i inteligentni turizam“.

Ali šta on tačno namjerava da postigne, nikome nije jasno.

„Naš turizam se vratio na onaj koji je postojao prije 50 godina“, kaže naučnik za zaštitu životne sredine Giovanni Cecconi.

„Sada nije dovoljno da se ponovo otvorite i nastavite da radite kao prije.“

Ne, danas bi se samo ljudi iz okruženja vratili u Veneciju.

„Ribe i ptice su se vratile u lagunu jer ih više nije odvraćala buka motora mnogih brodova. Bez motornog prometa na vodama, kvalitet vode je vidno rastao.“

Takođe, trenutno nijedan brod za krstarenje ne pristaje u Veneciji.

Cecconi smatra da ovo vrijeme treba iskoristiti za osmišljavanje modela budućnosti i preseljenje luke iz Venecije.

Inače, u Veneciji se godinama vodi polemika da kruzeri uništavaju okolinu i samo srce grada.

Savez „No Grandi Navi“ ne želi samo da vidi „kraj“ kruzerima u cijeloj laguni.

Organizacija sada ima spisak zahtjeva za budućnost: poštene gastro cijene, kako za stanovnike tako i za turiste, naseljavanje zanatlija i umjetnika u istorijskom centru, pristupačne kirije za lokalno stanovništvo i ograničenje za Airbnb i druge apartmane.

Venecija je sada na prekretnici: povratak na masovni turizam koji je nepodnošljiv za stanovnike i posjetioce ili grad okrenut održivoj budućnosti?