Ekstravagantna francuska peciva i čokolada oduvijek su bili važan dio turističkog iskustva u Parizu. Ekleri, makaroni, musevi, krem-brule i mille-feuille, samo su mali dio dekadentne ponude koju ćete zateći u patiserijama na svakom ćošku u ovom gradu. Ali posljednjih 10 godina, nova generacija čokolatijera i poslastičara podigla je ovaj zanat na nivo umjetnosti, pretvarajući svoje kreacije u umjetnička djela. Mnogi od njih postali su kulinarske superzvijezde sa desetinama hiljada pratilaca na društvenim mrežama, izdatim kuharima i autobiografijama, maloprodajnim lancima u Evropi, ali i u svijetu, i dugim redovima kupaca ispred svojih čokolaterija. Predstavljamo vam pet najpoznatijih poslastičara i čokolatijera, koji u Parizu uživaju status selebritija.
Pierre Herme
Jedan od najboljih i najpoznatijih poslastičara u Parizu i širom Francuske je Pierre Herme. Miljenik je francuskih gastro-kritičara od samog početka svoje karijere 1998. godine. Najmlađi je šef dobitnik francuske nagrade Pastry Chef of the Year, a 2016. godine dobio je ovo priznanje i na svjetskom nivou. O tome koliko je dobar u onome što radi, ali i o tome koliko je vrhunski zalogaj važan Francuzima, govori podatak da je Herme dobitnik Legije časti, najvišeg francuskog odlikovanja za vojne i civilne zasluge (orden je ustanovio Napoleon Bonaparta 1802. godine).
U Parizu ima desetak radnji, koje kupci opsjedaju prvenstveno zbog čuvenih makarona. Herme u ponudi ima i standardne ukuse, kakvi su čokolada, vanila, malina i kafa. Ali ono što ga izdvaja od ostalih vrhunskih patiserija su inspirativne kombinacije neobičnih ukusa. Najprodavaniji makaroni su Isaphan, sa notama ruže, ličija i maline, kao i Mogador, makaron od marakuje sa punjenjem od mliječne čokolade. Njegovi proizvodi smatraju se visokom modom. Kao i pariski modni dizajneri, i Herme svake sezone predstavlja četiri nova ukusa. Ljeti, prodaju se sladoledi i sorbei, od kojih su najpopularniji ukusi slana karamela, lajm, bosiljak, mandarina i kombinacija jagode i pistaća.
Patrick Roger
Nekada poznat kao „loš dečko“ u užim krugovima pariske gastronomske scene, Patrick Roger je zaista jedinstven u svojoj branši. Ne samo što je jedan od najboljih i najinventivnijih čokolatijera u gradu, već je i uspiješan skulptor, koji svoja djela stvara od bronze, drveta, metala i… čokolade.
Karijeru je započeo kao pomoćnik kod dva poznata francuska čokolatijera. Zatim je u jednom selu u blizni Pariza počeo da radi samostalno – praveći inovativne kreacije. Radeći više kao ludi naučnik koji otkriva neistražene kombinacije ukusa i tekstura, nego kao konvencijalni čokolatijer, Roger je ubrzo postao poznat i otvorio je svoju prvu radnju u Sen Žermenu. Poznat je po kreacijama od crne čokolade. Zaštitni znak su mu sfere punjene ganašom od lajma i karamele, slane karamele, ili od voća juzu i limun trave. Danas ima više čokolaterija, a jedna od njegovih pasija je kreiranje čokoladnih skulptura za izloge svojih radnji.
Hugo And Victor
Hugues Pouget je bio toliko inspirisan svojim omiljenim francuskim autorom, da je svoju patiseriju-čokolateriju nazvao po njemu – Hugo And Victor. Njegova prva radnja otvorena je u 7. arondismanu, u blizini šik robne kuće Le Bon Marche. Enterijer je osmišljen tako da privuče dobrostojeću klijentelu. Podsjeća na luksuzne draguljarnice, samo što su na staklenim postoljima, umjesto nakita i dragulja, izložene čokoladne kreacije i peciva. Ukusi i arome su sezonski, Pouget četiri puta godišnje odabere jedan sastojak oko koga osmišljava recepte za svoje praline, kolače i tartove. Među favoritima prethodnih godina su grejpfrut, juzu u vanila. I Pouget je ljubitelj čokoladnih sfera, koje boji u metalik nijanse, a puni ih ganašom od kruške, mandarine i marakuje. Praline se pakuju u kutije koje izgledaju kao knjige. Ovaj čokolatijer je poznat po saradnjama sa mnogim dizajnerima i umjetnicima. U prošlosti je njegova čokolaterija veoma uspješno sarađivala sa glumicom Katrin Denev.
Un Dimanche A Paris
Pierre Cluizel je dugo bio dobar sin i 25 godina je vrijedno radio za svog oca Michel-a Cluizel-a, vlasnika jedne od najpoznatijih kompanija za proizvodnju vrhunske čokolade. Zatim je prodao svoj udio u kompaniji 2009. i dvije godine kasnije otvorio sopstveni biznis. Un Dimanche a Paris (Nedjelja u Parizu) je prostor na dva sprata koji služi i kao čokolaterija i kao restoran, ali i prostor za kulinarske radionice. Glavna zvijezda ovdje je ipak čokolada, koja se osim u pralinama, kolačima i pecivima nalazi i u inovativnim jelima šefa Jerome-a Sarlat-a. Un Dimanche a Paris je poznat i po posebno pripremljenoj toploj čokoladi, koja se služi u specijalno dizajniranim posudama od bijelog porcelana, ali i po crnoj čokoladi sa intenzivnim kombinacijama aroma. U večernjim satima održavaju se kulinarske radionice, a polaznici na zabavan način upoznaju tajne pripreme savršenog peciva i čokolade.
Pierre Marcolini
Pierre Marcolini je jedan od rijetkih preostalih čokolatijera koji sa plantaža širom svijeta dobavlja najkvalitetniji kakao, a zatim ga u svojoj fabrici u Belgiji prerađuje kako bi dobio potpuno kontrolisan proces proizvodnje najkvalitetnije luks čokolade.
Vrhunske sirovine Marcolini uvozi sa Madagaskara i Kube, iz Venecuele, Kameruna i Ekvadora. Prepoznatljiv je po svojim pralinama – srcima sa crvenom glazurom, punjenim ganašom od maline, limunove kore i bijele čokolade. Praline, makaroni i raznovrsni kolači ovdje su besprijekornog ukusa, a Pierre Marcolini je poznat i po sopstvenoj liniji džemova. Sladoledi najrazličitijih ukusa (mango, kokos, juzu, itd.) ručno se prelivaju bijelom, mliječnom ili crnom čokoladom, a zatim posipaju orašastim plodovima.
Pakovanje je podjednako važno kao proizvod. Čokolaterija Pierre Marcolini zato sarađuje sa mnogim umjetnicima, dizajnerima i poznatim ličnostima, među kojima su Viktorija Bekam, japanska modna kuća Maison Kitsune i modna dizajnerka Olympia Le-Tan.
Ovaj čokolatijer posvećen je ideji održivosti. Zato strogo pazi na poslovne prakse svojih dobavljača i ne sarađuje sa onima koji zloupotrebljavaju djecu za rad. Takođe koristi samo kakao tretiran prirodnim insekticidima i u svojoj proizvodnji brani korištenje svih sredstava za koja se sumnja da su kancerogena.
